Zamislimo jednu malo drugačiju večeru u nekom finom restoranu. Nakon što ste proučili jelovnik, konobar vam je donio couvert, pojasnivši da se radi o pašteti od ličinki crne vojničke muhe uz koju ste dobili i krekere s brašnom od cvrčaka.
Uslijedili su sljedovi jela, svako ukusnije od drugog, a baš svako bilo je od nekog insekta. Ako vam se već od prvih rečenica ovog teksta okreće želudac, niste jedini, jer insekti kod mnogih izazivaju gađenje. Istovremeno, dok se mi zgražamo, oko dvije milijarde ljudi na svijetu bez ikakve zadrške uživaju u specijalitetima koji su ili na bazi insekata ili se doslovce radi o prženim, pečenim ili na druge načine spravljenim cijelim kukcima. Tisućljetna je to tradicija ponajviše u Aziji, pa su se i mnogi naši svjetski putnici odvažili probati neko od tih jela na svojim egzotičnim avanturama. No, malo ljudi zna da insekti nisu „hrana budućnosti“, nego sadašnjosti.
Hrskavo i ukusno
Prošle su gotovo tri godine otkako je Europska unija dopustila proizvodnju hrane na bazi insekata, prvenstveno cvrčaka i spomenutih ličinki crne vojničke muhe. U vrijeme kada je to bilo aktualno, jedan je veliki trgovački lanac u prodaju probno pustio proizvode od kukaca, a među njima se našlo štošta, od veoma ukusnih cvrčaka prženih u pikantnoj marinadi, do pralina sa cijelim insektima. Vrlo brzo postalo je jasno da se radilo o dobrom PR-u za taj trgovački lanac, jer inspekcija je već drugog dana zabranila prodaju i naredila povlačenje tih proizvoda, no efekt je postignut jer je priča dospjela u sve vodeće medije.
Na žalost, tu je i stala. Iako već godinama, dakle, u Hrvatskoj bez problema smijemo konzumirati insekte kao hranu, oni i dalje nisu dostupni na policama trgovina. Tu je važno istaknuti da EU nije dozvolila čitave insekte, tako da još neko vrijeme nećemo moći uživati u hrskanju pečenih cvrčaka iako si i to možete omogućiti ako ih naručite iz inozemstva. Pritom nema straha da bi vaša pošiljka mogla imati problema na granici – sa specijaliziranih stranica insekte možete bez problema naručiti, samo ih nitko ne smije prodavati za ljudsku prehranu u Hrvatskoj. Ono što tvornice i trgovine smiju, ali ne rade, jest prodavati proizvode koji su na bazi insekata. A takvih je iznenađujuće mnogo.
Zašto se uopće raspravlja o insektima kao hrani?
Ključan razlog su proteini, koje dobivamo iz jaja te niza drugih namirnica, ali najviše iz mesa. Problem je što su velike, industrijske farme izuzetno veliki zagađivači te imaju značajan udio u ukupnim emisijama štetnih plinova u Zemljinu atmosferu, što dovodi do globalnog zatopljenja čije posljedice svakodnevno vidimo u ekstremnim vremenskim prilikama. Osim što zagađuju okoliš, farme su i potrošači ogromnih količina voda.
Ako stvari sagledamo sa sasvim pragmatičnog aspekta, ne uzimajući u obzir da meso jedemo samo zato jer nam je jednostavno ukusno, za istu količinu proteina koju dobivamo od životinjskog mesa mogli bismo potrošiti znatno manje vode te drastično smanjiti ispuštanje štetnih plinova u okoliš samo kada bismo počeli intenzivnije uzgajati insekte. Oni su dramatično bogatiji proteinima od bilo koje vrste životinjskog mesa. Između 35 posto i 60 posto suhe težine insekata sastoji se od proteina. Insekti efikasnije od stoke pretvaraju kalorije iz unosa hrane u one tjelesne. Također se brzo uzgajaju i brzo dobivaju na težini. Od njih se preradom može dobiti mnogo različitih prehrambenih proivoda.
Tjestenina, njoke pa i pljeskavice
Najznačajnije je svakako proteinsko brašno, koje se može koristiti u izradi tjestenine, njoka, ali i pljeskavica za burgere, pašteta te druge slične hrane. Svojedobno je ekipa jedne televizije Zagrepčanima ponudila palačinke za čiju su pripremu koristili brašno insekata. Očekivano – nitko nije primijetio išta sumnjivo i svi su ih u slast pojeli.
Jednako bi bilo i sa tjesteninom, burgerima i bilo kojom drugom hranom koja bi se pripremala od brašna insekata, pri čemu s njime treba biti pažljiv jer sadrži iznimno visoku količinu proteina, pa se preporučuje korištenje deset posto brašna insekata s 90 posto drugog brašna. U suprotnom bi jelo ne samo imalo previše proteina, već i pretjerano snažan, mesni okus.
No, iako nam možda još nisu svakodnevica na stolovima, insekti malo po malo dolaze u prvi plan kada je ljudska prehrana u pitanju. Velik razlog su i troškovi, jer je njihov uzgoj ekonomski puno isplativiji od uzgoja, primjerice, govedine ili svinjetine.
Zdravstvenih prepreka za jedenje insekata nema – štoviše, za razliku od svinjetine ne morate strahovati od povišene masnoće u krvi. Jedina prepreka koja trenutno stoji između nas i kukaca u svakodnevnoj ishrani nalazi se, očito, u našim glavama. Broj tvrtki koje u Europi i ostatku svijeta pomalo uvode proizvodnju insekata za hranu u porastu je, što je jasan znak da su cvrčci, ličinke i muhe nadomak toga da postanu sasvim uobičajen dio našeg tjednog šopinga hrane.
